Najveće prirodno jezero i jedno od najvećih močvarnih područja u mediteranskoj Hrvatskoj. Utočište ugroženim pticama, zimovalište za oko   100 000 ptica vodarica.

Prostor Parka prirode Vransko jezero obrastao je dijelom rogozom, šašem i trskom.

Najvredniji dio parka, u biološkom i ekološkom pogledu, upravo je ornitološki rezervat. U njemu se odmaraju i hrane brojne ptice preletnice u vrijeme seljenja iz hladnih europskih krajeva u tople afričke (i nazad). Vransko jezero obiluje ribom, a pojedine vrste poput cipla putnika i jegulje svojom migracijom ukazuju na redovitu povezanost jezera s morem.

Površina vode jezera nalazi se iznad razine mora, a dno jezera ispod nje. Ispod velike nakupine mulja, koja na nekim mjestima prelazi i preko 20 metara, nalazi se nepropusni sloj stijena. To je nepropusna barijera i voda ne može oticati u krško dno. Uski krški greben, pak, prirodna je barijera između jezera i mora, no zbog svoje poroznosti more ulazi u jezerske vode i zaslanjuje ju.

Vransko je jezero s morem povezano umjetnim kanalom Prosika, koji je probijen još 1781. godine i spaja jezero s Pirovačkim zaljevom.

Prokop je napravljen kako bi višak vode u kišnim razdobljima mogao otjecati, a to je bilo važno jer se tako sprečavala poplava Vranskog polja.